Zrak je mješavina različitih plinova. Jedan dio je vodena para. Razina vlage može se kretati od 0% do 100%, ovisno o temperaturi i intenzitetu protočnosti zraka (ventilaciji).
Tipičan primjer vlažnosti zraka je priroda nakon pljuska ili kupaonica nakon tuširanja. Idealan razina vlažnosti zraka je između 45 i 60%.
Tipična obitelj kroz svakodnevne aktivnosti kao što su kuhanje, tuširanje ili kupanje, te grijanje na plin, tijekom dana proizvede 12 litara vode u zraku. Vlaga može nastati na slijedeće načine…
Zidovi u našim domovima imaju poroznu strukturu, što omogućuje vlazi da prodire u unutarnji prostor čineći zrak vlažnim.
Ukoliko su podrumski zidovi porozni, a u stalnom su kontaktu s vodom vlaga prodire u zidove i do 1.5 m.
Kapanje ili propuštanje vode iz perilice rublja ili perilice posuđa rezultira visokom razinom vlage, što može dovesti do oštećenja podova i zidova.
Postotak vlage ovisi o temperaturi prostorije. Ukoliko se temperatura smanji, vlaga se kondenzira te se na zidovima pojave kapljice vode. To se jako dobro vidi u kupaonici nakon tuširanja ili u kuhinji za vrijeme kuhanja.
Nepravilnosti ili oštećenja na objektima (u zidovima, krovu…), omogućuju ulazak vlage (putem snijega, kiše i sl.).
Ljudsko tijelo proizvodi značajne količine vode. Tijekom uobičajenih aktivnosti voda isparava iz naših tijela kroz disanje i znojenje.
Za vrijeme kupanja, tuširanja, kuhanja, sušenja odjeće ili pranja podova u zraku se nakuplja sve više i više vlage. Četveročlana obitelj proizvede više od 10 litara vode dnevno.
Ukoliko zadržana vlaga u zraku nema gdje otići, kondenzirati će se na najhladnijim dijelovima kuće, kao što su prozori, prostorije bez grijanja ili na loše izoliranim zidovima.
Trajno niska ili visoka vlaga može oštetiti Vašu imovinu, negativno utjecati na fizičko i psihičko stanje, kao i na Vaše zdravlje.
Optimalna razina vlage u zraku je između 45% i 60%. Prekomjerna vlaga može se jednostavno očitovati kroz ustajali zrak, mrlje od plijesni na zidovima, kondenzaciju, otpadanje tapeta, osjećaj hladnoće i pojavu alergija.
Povećana vlaga nije samo problem loše izoliranih zgrada. Četveročlana obitelj proizvede više od 10 litara vode dnevno.
Najugroženiji su mali prostori bez ventilacije: svlačionice, ormari, ormari za cipele, ladice, te prostorije gdje se učestalo pojavljuje prekomjerna vlaga kao što su kupaonice, kuhinje ili podrumi. Posljedice su od kondenzacije na prozorima i zidovima do otpadanja tapeta, ljuštenja boje, pojave plijesni i neugodnih mirisa na zidovima.
Prekomjerna vlaga povećava rizik od pojave plijesni i razvoja gljivica koje mogu pogodovati razvoju reumatskih i alergijskih bolesti. Na primjer, alergije na prašinu najčešće se razvijaju u vlažnim prostorima.
Zajednički simptomi su npr. iritacija kože i učestale respiratorne infekcije. Vlažan okoliš pogoduje stvaranju grinja u našim domovima, a njihova prisutnost može uzrokovati ili pogoršati alergije.
Naša percepcija temperature usko je povezana s razinom vlage. Pod utjecajem visoke vlažnosti zraka naša osjetila krivo percipiraju temperaturu prostorije. Imamo osjećaj da je prostorija puno toplija ili hladnija nego što stvarno jest.